Munisipiu Manatuto

 MUNICÍPIO MANATUTO

Grupo 10: 

                    -Cedelisia

                    -Faustina

                     -Fiona


HISTÓRIA MANATUTO

LOKALIZASAUN

hanesan municipio Manatuto ida neebe existi mos iha Timor-Leste ne'ebe lokalisa iha parte klaran iha Nasaun Timor-Leste rasik, Municipio ne'e nia naruk husi sorin sul to norte illha Timor, Municipio Manatuto baliza ho Municipio Baucau no Viqueque no iha sorin oeste baliza ho Municipio Manufahi, Aileu no baliza mos ho Dili.
Mapa Timor-Leste hatudu katak Municipio
Manatuto sai kapital ba postu 6 mak hanesan, postu Barique, postu Laclubar, postu Laclo, postu Soibada, postu Laleia, postu Manatuto villa, ho nia Luan total 1.706 km2.


MAPA MANATUTO



BANDEIRA 


ORIGEM NARAN


Naran "Manatuto" mai husi liafuan Tetum/Galoli "Manatutu" ne’ebé signifika manu tuku rai.
Iha legenda seluk dehan mai husi "Mana" = ferik, no "tutu" = tutun/tuku. Konta katak iha uluk grupu 2 moris iha foho tutun Sau Raha no Sau Lor, kada grupu iha liurai. 

Tempu Kolonial Portugues
Manatuto uluk sai hanesan reinu ida husi 47 reinu iha Timor Portugues, tuir lista guvernador Afonso de Castro tinan 1859-1863.
Sai mós postu komersiu Portugues iha seku 16. Ruinas fortaleza besik Mota Loes sei iha to’o agora, fatin funu sandalwood no kolonial. 

LIAN MANATUTO

Lian lokál Manatuto nian

- Galoli- ne'e lian prinsipál ba ema barak iha Manatuto no Laleia, iha kosta norte entre Dili no Baucau. Konstituisaun rekoñese nu'udar "lian nasionál". Maizumenus 13,000 ema koalia lian ne'e iha Timor tomak. 

- Idaté - koalia iha postu Laclo no Lacur

- Habun - koalia iha área Cribas, postu Manatuto nia parte súl. Ne'e variante Tetun tuan. 

- Dadua - koalia iha suku Ilimanu, postu Laclo. Agora dadaun iha ameasa atu lakon tanba ema uitoan de'it mak koalia. 

- Kairui - koalia iha suku Cairui, postu Laleia. Ne'e parte husi grupu lian Kairui-Midiki. 

Situasaun ohin loron*
Tuir dadus, maioria populasaun Manatuto koalia *Galoli*. Maibé ema hotu mós hatene Tetun atu komunika ho ema husi munisípiu seluk. 

KULTURA TAIS NO TRADISAUN MANATUTO NIA

 
 Uma Lulik = Sentru Adat
- Uma lulik mak hun no abut família boot nian. 
- Ezemplu: Uma Mane Hat iha Laclubar. Sira iha relasaun ho uma mane hat seluk iha Maliana no Belu.
- Fatin hodi halo serimónia, husu matak-malirin ba bei’ala, no tau sasan lulik.

 Lia-na’in & Lisan
- Lia-na’in mak ema boot ne’ebé hatene lia-mate no lia-na’in. Sira mak lidera serimónia moris, mate, kaben.
- Lisan mak regra adat. Kontra lisan konsidera sala boot.

. Serimónia Importante
- Festa koleita: Agradesimentu ba rai no ai-han.
- Kaben adat: Ho barlake, bee-malae, uma-kaben tuir lisan Galoli.
- Rai nain: Ritual ba rai no bee matan atu rai fó produsaun di’ak.

Fiar Espiritual
- Fiar katak matebian hela iha foho lulik. Molok halo servisu boot, ema husu tulun bei’ala no Maromak.


TAIS MANATUTO


Tais Mane - Ba Mane

    - Uza kór mean, metan, no mean-kahur. 
    - Motivu sira dala barak liga ba Galoli: ai-hela, manu-futu, krookodil, no motif jeométriku _kaif_.
    - Manatuto nia tais mane dala barak simples liu kompara ho munisípiu seluk, ho liña horisontal no motif repetisaun ne'ebé forte.
- Uza ba: Serimónia adat, festa, no ema boot sira nia roupa ofisiál.

Tais Feto - Ba Feto
- Hasa'e oinsá: Tais ida nakluk tiha sai tube naruk. Feto tama iha laran, sona iha kaba'as, sai hanesan roupa tubular ka "dress" laiha talin.

Dezenhu Manatuto:
    - Dezenhu feto nian riku liu, ho kór barak no motif detallu.
    - Motivu komun: ai-hela Nandoko ne'ebé fó naran Aileu, maibé Manatuto mós uza; krookodil simboliza kria mundu; motif jeométriku tradisionál Galoli nian.
    - Uza kór mean, mean-kahur, no mean-klaru ne'ebé foti husi ai-manas lokál.
- Uza ba: Kaben, festa lulik, no atividade adat feto nian.

DANSA KULTURA NO MÚSICA

Manatuto nia dansa no múzika liga forte ba lian Galoli no vida kosta norte nian.

Dansa Tradisionál

Tebe / Tebe-tebe
- Dansa komun iha Manatuto hanesan iha Timor laran tomak.
- Ema halo sirkulu ka liña, hamutuk ho kantigu no hakat tuir ritmu.
- Uza ba festa koleita, kaben, no simu ema importante.

Dansa Sentido
- Iha kantigu popular "Dansa Sentido (Manatuto)" ne'ebé ema sei kanta to'o ohin loron. 


- Ne'e dansa sosial ne'ebé halibur joven no komunidade iha festa.

Likurai
- Iha Manatuto mós ema halo likurai, maibé la barak hanesan iha súl.
- Orijinál feto sira halo hodi simu mane ne'ebé fila husi funu, ho bidu ki'ik no sasan seluk. 
- Agora uza mós ba dansa namora.

Múzika no Instrumentu

Instrumentu prinsipál:
- Babadok: Tambor ki'ik ne'ebé tebe ho liman. Ne'e instrumentu prinsipál ba tebe-tebe. 
- Gongu: Sinu boot metal atu fó ritmu no sinál.
- Gitar no kantigu oral: Iha tempu agora, joven sira hatama gitar ba múzika tradisionál.

Kantigu Galoli
- Kantigu sira kanta iha lian Galoli. Lirik konta istória rai, tasi, moris loroloron, no lia-mate.
- Kantigu dala barak la iha hakerek, maibé liu husi lia-na'in nia hanoin no jerasaun ba jerasaun.

FATIN TURISMO


Igreja Laleia - Munisípiu Manatuto

Igreja Laleia nu’udar ida husi igreja antigu no furak liu iha Timor-Leste.

Istória Badak
- Hari’i: 1933, iha tempu kolonizasaun Portugés
- Arkitektu/Misionáriu: Hari’i husi Padre Diogo José Ave-Maria de Almeida, misionáriu husi Goa ne’ebé servisu iha Manatuto 1924-1952. Nia mós hari’i igreja Vemasse 1936 no hadi’a igreja Manatuto. 
- Kustu: Padre Almeida gasta liu 4.700 patacas husi osan rasik hodi hari’i. 

Karakterístika
- Estilu: Portugés koloniál, ho kór rosada/pastel pink* iha li’ur. 3d7a
- Laran: Bainhira odamatan loke, bele haree tetu ho *listra verde no mean* ne’ebé koloridu tebes. 
- Lokal: Iha suku Laleia, Postu Administrativu Laleia, Manatuto. Ne’e mós vila moris husi Xanana Gusmão. 

Importánsia
- Ema barak konsidera igreja ne’e *ida ne’ebé furak liu iha Timor-Leste*. 3d7a
- Sai fatin vizita iha roteiru turizmu Dili-Manatuto-Laleia-Baucau. 6f80
- Símbolu istória misaun Katólika iha Manatuto, hamutuk ho igreja Manatuto ne’ebé hari’i 1880. 

Vizita
- Igreja hela iha estrada nasionál Dili-Baucau, besik tasi.
- Tempu di’ak atu vizita: bainhira iha misa ka festa relijiozu.
- Iha sorin bele hemu kafe iha Kafe BouAli ho vista di’ak

Igreja Laleia la’ós de’it fatin orasaun, maibé mós patrimóniu istória no arkitetura kolonial ne’ebé sei forte to’o ohin loron.

Estatua Santo António, Manatuto

Estatua Santo António iha Manatuto mak monumentu relijiozu no fatin vista ne’ebé furak tebes.

Lokalizasaun

- Hela iha foho ida iha sorin súl-sír Manatuto Vila, la dook husi Gruta Santo António de Saututun
- Dalan bá ne’ebá ki’ik uitoan, maibé karreta no motor bele sa’e to’o besik.

Saida mak iha
- Estatua Santo António: Estatua boot Na’i Santo António ne’ebé tau iha foho nia leten.
- Lookout/Viewpoint: Husi ne’e bele haree vista panorámika ba Manatuto Vila tomak, tasi, no rai-masin sira iha tasi ninin. Ema dehan ida ne’e mak vista di’ak liu iha Manatuto.
- Besik iha ruínas uma administradór Portugés* nian ne’ebé abandonadu, fó ambiente istóriku.

- Fatin relijiozu ba sarani sira atu halo orasaun no vizita iha loron Santo António, 13 Juñu.
- Sai mós pontu turizmu ba ema ne’ebé gosta fotografia, sunset, no hakmatek husi sidade nia barullu.
- Besik iha Cemitério Santa Cruz Manatuto no semitériu Xineza iha foho nia ain.




Nossa Senhora Aitarak / Aitara – Soibada, Manatuto

Nossa Senhora Aitarak" ne'e mak ema lokal bolu ba 
Nossa Senhora Aitara, santuáriu peregrinasaun nasionál ne'ebé hela iha Soibada, Munisípiu Manatuto.

Saida mak Nossa Senhora Aitarak
- Fatin santu Katólika ne'ebé sarani Timor hotu rekoñese hanesan fatin peregrinasaun.
- Naran "Aitarak" mai husi lia Galoli lokal iha Soibada. "Aitara" = Na'i Feto / Virjen Maria.
- Sai sentru orasaun no festa relijiozu boot iha parte sentrál Timor.

Istória no Atividade
- Peregrinação nasionál: Ofisialmente sai fatin peregrinasaun husi Konferénsia Episkopál Timor-Leste.
- Loron importante
    - Sábadu: Loron propriu ba sarani Soibada atu reza ba nasaun no Kreda. Iha misa tuku 5 loro-kraik.
    - Fulan Maio: Fulan Na'i Feto, ema barak liu mai.
    - Jullu-Agostu: Tempu bailoron, sarani husi distritu seluk mai ho karreta no motor hodi halo orasaun.
- Kustódia: Padre Tiago Soares da Costa mak tau-matan iha 2019, ho mehi atu konserva fatin ne'e sai sentru orasaun nasionál.


Aksesu no Lokalizasaun
- Hela iha Soibada, 40km husi Manatuto Vila ba parte súl.
- Dalan balun seidauk di'ak, maibé motor no karreta 4WD bele to'o.
- Soibada mós importante iha istória luta libertasaun, tanba antigu sira uza fatin ne'e hanesan base.




Subaun Coast – Manatuto

Subaun Coast mak parte tasi ninin ne’ebé furak liu iha estrada Dili-Baucau, lokál iha Munisípiu Manatuto.

Saida mak espesial
- Paisajen: Estrada nakdoko hanesan ai-tahan ka cobra, taka iha falésia tasi ninin. Husi ne’e hetan vista tasi ne’ebé luan no rai-fuik ki’ik iha okos.
- Uniku iha Timor: La hanesan fatin seluk, iha ne’e iha parke karreta ofisiál iha fatin aas liu hodi ema bele para, tuur, no haree vista ho hakmatek.
- Foto: Fatin ida ne’ebé fotógrafu no viajerén sira gosta liu tanba kolór tasi azul no foho mutin.

Lokalizasaun

- Hela entre Metinaro no Manatuto Vila*, besik foho Ilimanu.
- Husi Dili lori karreta ±1.5 oras tuir estrada nasionál ba súl-sír.
- Fatin ne’e mós hatudu tasi Wetar ninin iha distánsia dook.

Importánsia
- Sai pontu para obrigatóriu ba ema ne’ebé viajen Dili → Baucau → Lospalos.
- Fó vista di’ak ba tasi, foho, no ai-laran ne’ebé seidauk estraga.
- La barak vendedór ka turista, tanba ne’e ambiente sei kalma no natural.

- Seguransa

: Dalan nakdoko no dalaruma iha karreta boot. Para iha parke de’it, labele para iha estrada.
- Lori bee no kamera. La iha loja besik, tanba ne’e prepara tiha uluk.

Subaun Coast la iha atividade boot hanesan merkadu ka rezort, maibé nia furak liu tanba natureza mesak no hakmatek.




Cribas Waterfall – Manatuto

Cribas Waterfall mak bee-manas ki’ik ida ne’ebé sei natural no la barak ema hatene, hela iha parte súl husi Manatuto Vila.

Lokalizasaun & Aksesu
- Iha ne’ebé: Suku Cribas, Postu Administrativu Manatuto. Besik ±1 oras nia laran husi Manatuto Vila ba parte súl.
- Dalan: 
    - 2km dalan rai-henek husi estrada prinsipál
    - + 1km la’o-ain tuir mota ninin
- Tanba dalan la di’ak, di’ak liu ba ho motor ka karreta 4WD, liu-liu bainhira udan.

2. Karakterístika
- Bee tun husi foho, forma waterfall ki’ik ne’ebé monu ba kolam natural iha okos.
- Ambiente hakmatek, hale’u ai-laran no fatuk. La iha estrutura turizmu, hotu-hotu sei natural.
- Bee manas iha tempu bailoron, fresku tebes bainhira udan iha foho.


Konsellu
- Tempu di’ak: Maiu to’o Setembru – udan menus, dalan bele liu. Bainhira Dezembru to’o Abríl, mota bele sa’e no dalan sai risku.
- Seguransa: Fatuk iha mota naruk no manek. Uza sapatu ne’ebé la bele ninin.
- Respeita: Fatin ne’e lokal sira uza mós. Labele husik fo’er.

Cribas la furak hanesan waterfall boot iha Baucau ka Lautém, maibé nia furak tanba sei kalma no lokal tebes.


KONKLUZAUN 

Konkluzaun: Manatuto la’ós de’it fatin liuhusi dalan ba Baucau. Nia iha kombinasaun ida ne’ebé úniku: tasi furak, igreja antigu, santuáriu peregrinasaun, no istória luta nian. Ida ne’e halo Manatuto sai fatin ne’ebé di’ak ba turizmu relijiozu, istóriku no natureza iha tempu hanesan.

Video Badak ida husi Manatuto:




Komentar